Kako pripremiti nasad lijeske za berbu?

Iako se berba smatra krunom svih aktivnosti u nasadu voća, za Tomislava Haršanjija najvažnija operacija događa se neposredno prije nje. Riječ je o pripremi tla.

Razlika između dobro i loše pripremljene površine, kaže, može biti toliko velika da u konačnici odlučuje o uspjehu cijele berbe.

"Još nije sveopće poznato, ali lješnjak se skuplja s tla. Znači, on se ne bere, ne trese, nego čekamo da kroz određeni period padne na tlo, s kojega ga onda skupljamo. I tu zapravo nastaju problemi", objašnjava Haršanji.

Površina između redova mora biti dovoljno čista, ravna i kompaktna kako bi strojevi mogli učinkovito pokupiti plodove, ali i da bi se zajedno s njima prikupilo što manje zemlje, trave i korova.

Tri načina pripreme tla

"U ekološkoj proizvodnji imamo dva izbora. Jedan je tlo pripremiti zemljišnom obradom, drugi malčiranjem. Treća opcija je u kemijskoj proizvodnji, odnosno herbicidima suzbiti vegetaciju", kaže Haršanji.

Svaka od tih metoda ima svoje prednosti i nedostatke, a konačni izbor ovisi o veličini nasada. Dok je nekoliko grmova u vrtu moguće očistiti i pripremiti ručno, kod većih površina posao postaje znatno zahtjevniji i traži odgovarajuću mehanizaciju.

Haršanji frezanjem tijekom godine nastoji održavati površinu čistom, čuvati vlagu te smanjiti probleme s bolestima i štetnicima. No takav sustav ima i svoju cijenu, puno je zahtjevnije u završnoj fazi pripremiti dovoljno čvrstu podlogu za strojnu berbu.

Nakon obrade tla, površina je u ovom nasadu pripremljena i teškim valjkom dodatno poravnata i zbijena. Međutim, kako kaže Tomislav, za završno povezivanje tla nedostajala još kiša.

"Teren smo pripremili, povaljali teškim valjkom. U zadnjih mjesec i pol dana trebalo nam je 20 do 30 litara kiše po kvadratu da ga dodatno kompaktira i poveže kako bismo zapravo u berbi imali čvrstu podlogu. No, evo, kao što vidite, to je izostalo", pokazuje nam.

Berba bi u njegovom nasadu trebala početi za tjedan dana, a ako kiše ne bude dovoljno, postoji opasnost da će strojevi zajedno s lješnjacima pokupiti i značajnu količinu zemlje.

"Rizik je sada da ćemo u berbi, osim lješnjaka, skupiti i puno zemlje. To je dodatan posao jer ćemo morati razdvajati zemlju od plodova", ističe. Ipak, to je kompromis na koji je bio spreman.

Mehanička obrada kao izbor bez kemije

Unatoč nedostacima, ovakav način proizvodnje Haršanji smatra prihvatljivim jer omogućuje uzgoj bez kemijskih sredstava za suzbijanje vegetacije. "Nažalost, većini proizvođača kemijsko tretiranje garantira uspješnu berbu. Upravo zato 99 posto svjetskih proizvođača ne može zamisliti proizvodnju lijeske bez upotrebe totalnih herbicita", ističe.

Zanima vas nešto na ovu temu? Pitajte našeg proizvođača u komentarima ili na e-mail: isavjeti@agroklub.com

Međutim, on o herbicidima ni ne razmišlja. "Ovaj nam je pristup zapravo omogućio da obavljamo uzgoj bez kemije te je, unatoč svim svojim nedostacima, prevagnuo kao jedini mogući način da dođemo do rezultata", objašnjava.

No ova sezona otvorila je pitanje može li se različite metode pripreme tla kombinirati kako bi se dobio bolji rezultat.

Kombinacija metoda za sigurniju berbu?

Prema njegovom dosadašnjem iskustvu, nijedna od ekološki prihvatljivih metoda sama po sebi ne jamči idealnu pripremu tla za berbu. Zato za budućnost vidi mogućnost kombiniranja frezanja, valjanja i završnog malčiranja.

"Smatram da bi ipak trebalo kombinirati ove dvije ekološke opcije jer nijedna u potpunosti ne garantira uspjeh. Tlo bi trebalo frezanjem i valjanjem pripremiti u ranijem periodu, a onda u finalu pomalčirati", zaključuje Haršanji.

U konačnici, priprema tla pred berbu nije samo pitanje urednog izgleda nasada. Kod lješnjaka ona izravno utječe na mogućnost učinkovitog prikupljanja plodova, količinu nečistoća koje će završiti zajedno s urodom te na količinu dodatnog rada nakon berbe.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor